Veliko otkriće na Vlasini, naučnici u neverici! Godinama je ova životinjska vrsta bila pred našim očima, a niko nije znao
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Na Vlasinskoj visoravni otkriven je do sada nauci nepoznat vlasinski planinski mrmoljak, a DNK analiza potvrdila je da je reč o zasebnoj vrsti.
- Ova kriptična vrsta izgleda gotovo isto kao drugi planinski mrmoljci, pa se ne može razlikovati golim okom.
- Najređa je među planinskim mrmoljcima u Evropi i živi na Vlasini i u okolini, na 800 do 1.630 metara nadmorske visine.
Vlasinska visoravan krije još jedno iznenađenje za naučnike. Na ovom području otkrivena je do sada nauci nepoznata vrsta vodozemca - vlasinski planinski mrmoljak, koji je toliko sličan drugim planinskim mrmoljcima da se razlike ne mogu uočiti golim okom. Ipak, analiza DNK pokazala je da je reč o zasebnoj vrsti, a zanimljivo je i da je ona trenutno najređa među planinskim mrmoljcima u Evropi.
Na prvi pogled, vlasinski planinski mrmoljak ne razlikuje se od svojih srodnika. Ima jarkonarandžasti stomak, bočno spljošten rep, a mužjaci tokom sezone parenja dobijaju karakterističnu plavičastu boju i nisku leđnu krestu. Međutim, ono što ljudsko oko ne može da prepozna, naučnici su otkrili analizom genetskog materijala.
Razlika kao između čoveka i šimpanze
Naime, kako portal Klima101 objavljuje na svom Instagram profilu, reč je o takozvanoj kriptičnoj vrsti. Ovaj izraz u biologiji označava dve ili više zasebnih životinjskih vrsta koje izgledaju gotovo identično, pa se ne mogu pouzdano razlikovati samo na osnovu fizičkih karakteristika.
- Možda ih spoljašnjost ne odaje, ali postoje razlike u DNK koje je moguće spoznati samo u laboratoriji. Sa kolegama iz Holandije, tim domaćih istraživača sa Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” tako je otkrio da na Vlasini živi vrsta planinskog mrmoljka koja je prethodno bila nepoznata nauci. Novu vrstu, na latinskom Mesotriton similis, opisali su u naučnom radu objavljenom početkom novembra – objašnjava se u objavi portala Klima101.
- Ipak, od originalnih holandskih mrmoljaka, vlasinski planinski mrmoljak se genetički razlikuje barem onoliko koliko se mi razlikujemo od šimpanze - slikovito je objasnio biolog dr Ben Vilstra, jedan od istraživača koji su učestvovali u ovom otkriću.
Kako izgleda vlasinski planinski mrmoljak
Inače, kako piše Klima101, planinski mrmoljci pripadaju grupi repatih vodozemaca, odnosno daždevnjaka i mrmoljaka. Reč je o relativno sitnim životinjama, čiji život zavisi od očuvanosti vlažnih staništa i čistih voda.
Prepoznatljivi su po narandžastom stomaku, koji je kod ove grupe uglavnom bez pega, i karakterističnom repu spljoštenom sa strane. Ženke su obično smeđe ili sivkaste, dok mužjaci tokom sezone parenja postaju znatno upadljiviji: dobijaju tamnoplavu boju, svetloplavu prugu na bokovima i nisku crno-žutu krestu duž leđa.
Vlasinski planinski mrmoljak ima upravo ove karakteristike. Ipak, za razliku od mnogih životinja čije se nove vrste otkrivaju po specifičnim šarama, obliku tela ili boji, kod njega takve spoljašnje razlike nisu uočene.
Gde živi i zašto je toliko redak
Novoopisana vrsta naseljava Vlasinsku visoravan i njenu neposrednu okolinu, na jugoistoku Srbije i u susednom delu zapadne Bugarske. Zabeležena je na nadmorskim visinama između 800 i 1.630 metara. Jedan od lokaliteta na kojem su prikupljeni primerci jeste tresetište Selišta, u blizini Vlasinskog jezera i sela Ruplje, na planini Čemernik.
Istraživači upozoravaju da je vlasinski planinski mrmoljak najređa vrsta planinskih mrmoljaka u Evropi. Njegovo ograničeno područje rasprostranjenosti i mala populacija čine ga posebno osetljivim na promene u prirodnom okruženju. Klima101 ukazuje da su među najvećim pretnjama degradacija staništa, zagađenje i poribljavanje voda.
Otkriće zato nije samo važan doprinos poznavanju biodiverziteta Srbije. Ono je i podsetnik koliko je važno sačuvati prirodna staništa Vlasinske visoravni, jer se u njima možda kriju i druge vrste koje nauka još nije prepoznala.
Kurir.rs/ Klima 101